Često se dogodi da kupimo ili posudimo knjigu koja nam ne sjedne, pa čitanje stane nakon nekoliko poglavlja. Problem nije u manjku volje, nego u nejasnim kriterijima odabira. Naš cilj je pretvoriti odabir u jednostavan niz odluka koji smanjuje promašaje.
Prvo definiramo što želimo dobiti od čitanja: opuštanje, učenje, inspiraciju ili bijeg u priču. Kad to ne znamo, lako posegnemo za nasumičnom preporukom i ostanemo razočarani. Ovaj korak je važan jer filtrira tisuće naslova na mali broj relevantnih opcija.
Zatim provjeravamo čitateljsko iskustvo i trenutnu energiju za zahtjevniji tekst. Za knjige za početnike biramo kraće romane, jasniji stil i poznate teme, kako bismo izgradili naviku. Ako smo u fazi povratka čitanju, prednost dajemo naslovima s bržim ritmom i kraćim poglavljima.
Kod preporuka za čitanje tražimo podudarnost s našim ukusom, a ne samo popularnost. Uspoređujemo dvije do tri recenzije i gledamo kome se knjiga svidjela i zašto. Posebno pazimo na primjedbe o tempu, tonu i količini opisa jer te stvari najčešće odlučuju hoćemo li nastaviti čitati.
Ako biramo klasičnu književnost, rješavamo problem pristupačnosti izborom prijevoda i izdanja s uvodom ili bilješkama. Klasična djela mogu biti nagrađujuća, ali ponekad traže više konteksta. Zato prvo pročitamo kratki sažetak razdoblja i provjerimo je li stil blizak našem strpljenju i interesu.
Za biografije i autobiografije postavljamo pitanje: zanima li nas osoba, razdoblje ili tema koju predstavlja. Biramo naslove s jasnim fokusom, dobrim izvorima i uredničkom provjerom činjenica. Ako želimo praktične uvide, tražimo knjige koje nude refleksije i pouke, a ne samo kronologiju događaja.
Kad nam koncentracija varira, rješenje često nalazimo u stripovima i grafičkim romanima. Provjeravamo stil crteža, čitljivost teksta i je li priča samostalna ili dio serijala. Tako izbjegnemo kupnju naslova koji traži prethodno znanje ili nam vizualno ne odgovara.
Ako se ne možemo odlučiti među žanrovima, koristimo vodič kroz književne žanrove kao mapu očekivanja. Usporedimo elemente koje volimo: misterij, humor, romantiku, povijesni kontekst ili spekulativne ideje. Na temelju toga biramo jedan žanr za ovaj mjesec i jedan “rezervni” za promjenu raspoloženja.
Kod kuharica i gastronomije problem je što lijepa fotografija ne znači i korisnu knjigu. Provjeravamo ima li jasne upute, dostupne sastojke, mjerne jedinice koje koristimo i recepte prilagođene našem vremenu kuhanja. Dodatno gledamo postoji li poglavlje o tehnikama, jer ono povećava vrijednost knjige i izvan pojedinih recepata.
Za suvremene romane i knjige za mlade odlučujemo prema temama i tonu, a ne prema dobi na koricama. Provjeravamo okida li nas stil pripovijedanja: prvo lice, više perspektiva ili sporiji razvoj radnje. Na kraju uzmemo uzorak od 5 do 10 stranica i donesemo odluku prema tome koliko nas tekst povuče, bez pritiska da “moramo” završiti svaki odabir.